Klima-uređaji sa inverterom
Pred nama je jedan od najvećih napredaka 21. veka u oblasti sistema za hlađenje, moderna inverterska tehnologija koja je napravila revoluciju i u oblasti grejanja na struju. Ugrejte svoj dom klima-uređajem sa inverterskim kompresorom koji održava temperaturu onakvom kakvu želite, bez oscilacija i sa uštedom energije, a leti je naravno koristite za hlađenje. Odlično dugoročno rešenje na oba pomenuta fronta.
Inverter štedi energiju i ovo je njegova najveća prednost. Ušteda je oko 30 odsto u odnosu na klima-uređaje bez invertera. Radni vek ovakvih klima je duži, jer one traju i do pet godina duže. Smanjuje se opterećenje kućnih instalacija, što je posebno važno u zimskom periodu kada klima greje. Brže se postiže željena temperatura i razlike u temperaturi su manje. Ove klime su tiše i prijatnije su za prostorije u kojima duže boravite.
Jedina negativna stavka koju možete da pronađete ovim klima-uređajima jeste to što će im efekat u grejanju, pri vanjskoj temperaturi nižoj od -15 stepeni, drastično opasti svakim stepenom naniže. Naravno, one se tad neće pokvariti, samo neće biti dovoljne da, pri tako ekstremno niskim temperaturama, zagreju vaše prostorije. Još jedna mana, koja je daleko manja, jeste nešto viša cena, ali ta stavka će brzo nestati čim se uverite u mogućnosti koje vam pruža ovaj uređaj na zaista dug period.
Kako bolje ući u jesen, sa podsvesnim čekanjem zime i sve hladnijeg vremena, nego idealnim izborom klima-uređaja pred kraj leta? Mislite, prolazi leto pa su klime jeftinije i da zato treba da je kupite? Ma ne, treba da mislite na duge staze, a ako vam nije trebalo hlađenje tokom leta i zbog toga niste kupovali klimu, odličan trenutak da nabavite nešto čime ćete se ugrejati dok ne počne grejna sezona je upravo pre zahlađenja. Zapalo vam je za oko ono „na duge staze“? Pod tim smatrajte da kupujete nešto što ćete koristiti i za rashlađivanje tokom vrućina i za grejanje tokom hladnijeg perioda, a trajaće vam godinama i usput uštedeti nešto novca za struju. Dame i gospodo, upoznajte inverter klima-uređaje.
Šta je inverter tehnologija?
Najvećim napretkom u sistemima za hlađenje, posle devedesetih godina prošlog veka kada su klima-uređaji postali pouzdaniji, smatra se pojava inverterskih kompresora koja je došla posle 2000. godine. U poslednje vreme je ovakva vrsta klima-uređaja sve traženija jer se javnost sve bliže upoznaje sa prednostima inverter klima. Kako trendovi za sada pokazuju, ovo „upoznavanje“ će još malo potrajati zbog toga što se još uvek širom sveta najviše prodaju najjeftinije klime, a one, bar za sada, ne sadrže kompresor sa inverterom. Sve što je ovom „bliskom susretu treće vrste“ potrebno, da bi se steklo poverenje u ove uređaje, jeste saznavanje njihovih prednosti i postavljanje u imaginarnu tabelu odnosa cena-kvalitet u vašoj glavi. Kada ih postavite tamo, uvidevši sve njihove vrline i mane, videćete da će se naći u samom vrhu.
Ovi klima-uređaji mogu da rade u manjem ili većem obimu, tako da kada jednom postignu temperaturu blizu željene, oni nastavljaju rad smanjenom snagom i ne gase se. Ono što je i najveća njihova prednost je da konstatno rade sa manjim utroškom energije, a pritom se temeperatura u prostoriji ne menja.
Više platim, a šta dobijem?
Osnovna prednost invertera je u tome što se njima može grejati i kada su temperature napolju prilično niske, a sve podnose vanjsku temperaturu i do -15 stepeni Celzijusa. Ovde dolazimo i do mane jer, iako se neće pokvariti ispod -15 stepeni, njihov efekat u grejanju će drastično da opada svakim stepenom naniže. U prevodu, pri ekstremno hladnim danima, pre svega noćima, može se desiti da nisu dovoljne da zagreju neki prostor i da vam zatreba neki alternativni način grejanja. Ovo je redak slučaj, ali skoro svake godine bude po nekoliko takvih dana.
Zatim, tu je svakako ušteda struje. Kako je već rečeno, ova klima jednostavno usporava i ubrzava koliko je potrebno da bi održala odabranu temperaturu. U početku rada (hlađenja ili grejanja) ona radi snagom i do 140 odsto, a kada se približi željenoj temperaturi, smanjuje snagu. Time se uštedi između 30 i 40 odsto energije u odnosu na „obične“ (neinverterske) klime. Uzmimo, na primer, popularnu „dvanaesticu“ (klima-uređaj koji ima nominalnu snagu od 12.000 Btu, i ukoliko ne znate šta to znači o tome smo već pisali), koja troši 1,2 kW sve vreme dok ne postigne željenu temperaturu u prostoriji. Inverter, kada ga uključite, troši 1,2 kW, ali kako se približava željenoj temperaturi, ta potrošnja se smanjuje i do 0,8 kW, što predstavlja značajnu uštedu. Tako će, na primer, dnevno potrošiti od osam do maksimalnih 15 kW pri veoma niskim spoljnim temperaturama. Za temperature oko nule ili malo u plusu, koliko je kod nas u proseku tokom zime, ova potrošnja spadne ispod 10 kW na dan. Onda se jednostavnom računicom dobije da se za mesec dana po 10 kW potroši oko 300 kW struje. Račun za potrošenih 300 kWh zaista nije veliki i zbog toga je grejanje inverter klima-uređajima najisplativiji način grejanja na struju. Pored „dvanaestice“, koja pokriva prostor do 60 m², tu su i manja „devetka“ (9.000 Btu), te „osamnaestica“ (18.000 Btu) i „dvadesetčetvorka“ (24.000 Btu) za veće prostore.
Još jedna od prednosti je to što su mnogo tiše, što je veoma bitno u poslovnim prostorima, bolnicama, školama i noću, a za sam prostor su prijatnije jer postižu ujednačenu temeperaturu bez velikih oscilacija. Naravno, sve ove prednosti znače i to da su inverteri skuplji, ali tu dolazimo do onih „dugih staza“ sa početka teksta i kada sve zbrojite ovi klima-uređaji su daleko isplativiji.
Kako kod nas do invertera?
Na našem tržištu ponuda inverter klima-uređaja je sve bolja i mogu se pronaći po ceni već oko 43.000 dinara i skuplje, u zavisnosti od njihove snage. Jedan od proizvođača koji se istakao u proizvodnji invertera, a da mu je cena prihvatljiva za naš džep, jeste kineska kompanija Gree. Jedan su od najvećih svetskih proizvođača u oblasti kompresora, motora, alata i kondenzatora, a poslednjih godina se redovno nalaze na listi najboljih 100 kompanija u Kini.